Crna Gora je jedina bez bušotina na Jadranu

Eksploatacija nafte i plina u Jadranskom moru nije novost; u gotovo svim zemljama koje dijele more desetljećima je prisutna - osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu.

Podgorica, 24. travnja 2016. – Eksploatacija nafte i plina u Jadranskom moru nije novost; u gotovo svim zemljama koje dijele more desetljećima je prisutna – osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu.
V.d. direktora Uprave za ugljikovodike Vladan Dubljević smatra, međutim, da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od tog sektora ostvari benefite, na što ukazuju organizacije za zaštitu okoliša i protivnici eksploatacije fosilnih goriva.

U Jadranu se nafta i plin istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima preko 1.500 istražnih i proizvodnih platformi. U talijanskom dijelu Jadrana je 1.358 istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na talijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih plinskih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a plinskih je 18. U Albaniji se istraživanja provode već desteljećima. Grčka je prošle godine raspisala natječaj za istraživanje nafte i plina na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, okruženje ne da nije nepovoljno prema ovim procesima, naprotiv, gotovo sve zemlje u Jadranu već desetljećima istražuju i proizvode ugljikovodike“, kazao je Dubljević za Pobjedu.

Ključni prigovor organizacija koje se zalažu za okoliša i mora je da postoji visok rizik od eksploatacije u bazenu kakav je jadranski. To, smatra Dubljević, ne znači da naftna industrija isključuje valorirziranje turističkih kapaciteta.

Postoji veliki broj primjera u Jadranu, ali i šire gdje se ove industrije paralelno odvijaju. Samo primjer Hrvatske, gdje je 18 proizvodnih plinskih platformi koncentisano u Istri, koja je i turistički potencijal naših susjeda. Takođe, najviše bušotina, kako istražnih tako i proizvodnih, nalazi se upravo u talijanskom dijelu Jadrana, a i pored toga je Italija poznatija kao turistička destinacija. Grčka ima proizvodnju u zoni otoka Tasos, naftno polje Prinos. Platforme se nalaze na 8 do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam“, rekao je on.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS / RTCG