Domagoj Puzak voditelj Tima za eMobilnost HEP grupe, u intervjuu za portal Energetico govori o e-mobilnosti u Hrvatskoj, situaciji u Europi te HEP-ovim planovima na tom području u bližoj budućnosti.

Energetico: Možete li nam predstaviti eMobilnost HEP-a, što sve uključuje?

Projekt eMobilnost je razvojni projekt HEP Grupe kojim se nadamo proširiti svijest o e-mobilnosti te razviti optimalnu mrežu javno dostupnih punionica električnih vozila te time omogućiti sve ono što e-mobilnost, kao moderni koncept, nudi korisnicima i cijelom elektroenergetskom sustavu.

Energetico: Najvidljiviji aspekt e-mobilnosti vjerojatno su e-punionice. Koliko ih već ima u Hrvatskoj? Kako funkcioniraju? Kako su ih građani prihvatili?

Punionica je samo jedan aspekt svega što e-mobilnost jest. Od činjenice da postaviti punionicu podrazumijeva velike napore, brojne aktivnosti i usuglašavanje zainteresiranih strana s tehnološkog, pravnog i ekonomskog aspekta, pa sve do situacije u kojoj na dnevnoj bazi učimo nešto novo s obje strane ovog razvojnog tržišta – sa strane infrastrukture i sa strane samih korisnika.

E-mobilnost svakako ima odličnu reputaciju kod korisnika, stanovnika i naših gostiju, jer gleda prema naprijed – prema budućnosti. Spoj obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, novih prometnih rješenja i ideja te općenitog poboljšanja života u gradskim središtima. Vidimo rast interesa kod pojedinaca, institucija, ali i poslovnih subjekata koji traže svoj način da se uključe i pomognu u komercijalizaciji.

Energetico: Gdje i koliko planirate postaviti nove punionice?

Punionice smo do sada postavljali u suradnji s lokalnim samoupravama i vlasnicima pogodnih lokacija, a sve kako bismo za početak pokazali postojećim i potencijalnim vlasnicima električnih vozila da se ne radi o znanstvenoj fantastici i projektu daleke budućnosti, već da se e-mobilnost već neko vrijeme događa svuda oko nas. Do sad smo ih postavili 50-ak, neke su u fazi same montaže, a trenutno jako veliki organizacijski posao leži na realizaciji projekata sufinanciranih iz sredstava EU kojima ćemo pokriti i ključne koridore Europske unije – naše autoceste i njihove prilaze. Za početak se radi o smjeru Goričan – Zagreb – Rijeka i Zagreb – Ljubljana, a nakon toga slijedi pokrivanje pravaca prema jugu i istoku Hrvatske.

Energetico: Imate li neke podatke o korištenju punionica od strane stranih turista? Koliko to utječe na zadovoljstvo inozemnih gostiju i općenito turističku ponudu Hrvatske?

Interes za korištenje naše infrastrukture pratimo već godinama kroz komunikaciju sa zainteresiranim korisnicima, a posebno kroz komunikaciju s inozemnim turistima koji su već navikli svoje rute i putovanja planirati unaprijed, što uključuje i raspitivanje gdje i kako napuniti svoj električni automobil. U Hrvatskoj broj električnih vozila kontinuirano raste uz jedan veliki skok koji je trajao za vrijeme poticanja kupnje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, i dalje je ta brojka niska u apsolutnom iznosu koji bi bio potreban za optimalan razvoj tržišta.

Iz perspektive gostiju koji dolaze u Hrvatske vidimo da ništa ne može stati na kraj trendu razvoja e-mobilnosti, ali također i da vlasnici električnih vozila postaju itekako poželjni i pogodni gosti za naša turistička središta.

Energetico: Raste li broj električnih vozila u Hrvatskoj? Koje su prednosti, a koje mane električnih vozila?

Još uvijek postoji taj jedan aspekt u kojem vlasnik električnog vozila žrtvuje svoj potpuni komfor zbog dometa samog vozila pa smo i dalje osuđeni na entuzijazam pojedinaca. Cijena električnog  vozila s poticajima se približava prihvatljivim razinama, a kada 500 kilometara kao domet takvih vozila postane standard, a ne iznimka, mislim da će svi dobiti priliku uvjeriti se kakve performanse takva vozila imaju! Tek sada se veći broj distributera iz autoindustrije odlučuje uključiti električne modela u lokalnu ponudu, zbog čega svi očekujemo povećanje broja vozila, ali i broja mjesta gdje će ih korisnici moći puniti.

Energetico: Kako ocjenjujete korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj općenito? Imate li neke nove projekte vezane uz to?

Jedan od najzahtjevnijih projekata na kojima smo radili bilo je postavljanje jedne simbioze e-mobilnosti i obnovljivih izvora energije. Ispred zgrade Gradskog poglavarstva u Zagrebu postavljena je brza AC/DC punionica koja ima solarne nadstrešnice, koje u mrežu daju električnu energiju proizvedenu iz energije Sunca. Riječ je o pokaznom projektu koji je pobudio veliki interes javnosti, a trenutno je to i uvjerljivo najkorištenija punionica u našoj mreži.

Energetico: Koliko je u Hrvatskoj razvijena e-mobilnost, pogotovo u odnosu na susjedne te na druge europske zemlje?

S obzirom koliko radimo na ovom projektu i koliko tu ima onog „nevidljivog“ dijela posla, vjerujem da znanjem, idejama i perspektivom nikako ne zaostajemo. Svakako bismo svi htjeli da smo punionicama već pokrili naše najfrekventnije pravce, kao i da imamo troznamenkasti broj brzih i ultrabrzih punionica, no to je jedan proces u kojem svakodnevno probijemo barijere, pobuđujemo interes kod nadležnih institucija, opravdavamo značajna ulaganja u nekomercijalnoj i razvojnoj fazi projekta, te usklađujemo interes svih zainteresiranih strana tijekom postavljanja takve infrastrukture.

Energetico: Kao jedan od problema kod e-punionica često se navodi nekomercijalizacija i nedostatak tržišnih pravila. Radi li se na rješavanju tih problema?

U razdoblju kada električnih vozila na prometnicama ima premalo da bi vlasnik i operater punionice mogao nadoknaditi trošak angažirane snage i električne energije, potrebno je zajednički raditi na promociji i pronalasku svih financijskih i nefinancijskih poticaja koji se mogu koristiti kako bismo dosegli potrebnu kritičnu točku razvoja tržišta.

Upravo iz tog razloga poželjno je imati neka pravila igre, pomiriti sve tehnološke i komunikacijske standarde, te raditi na jedan interoperabilan način koji će rezultirati mrežom punionica koju će moći koristiti svi. Ako kroz e-mobilnost gledamo budućnost, onda je jasno da više nismo jedan zatvoreni sustav, već polako postajemo dijelom energetske autoceste Europske unije.