U Hrvatskoj danas posluje 30 bioplinskih postrojenja od kojih 10-tak posjeduje dozvolu za kombiniranu uporabu silaže i biootpada kao pogonske sirovine. Uspoređujući s Njemačkom, europskim liderom u proizvodnji električne energije iz biomase i biootpada, koja proizvede gotovo dvije stotine puta više električne energije, vidljivo je da su bioplinska postrojenja u Hrvatskoj još uvijek nisko zastupljena. Velika inicijalna ulaganja, problematika nedovoljne razine svijesti o odvajanju otpada, te izdaci za otkup biomase odvraćaju investitore od ulaganja u ovaj tip energetskih postrojenja. Usprkos brojnim izazovima pa i administrativnim poteškoćama u vidu neusklađenih pravilnika i nedorečenih zakonskih akata koji produljuju izdavanje dozvola i suglasnosti, to bi se uskoro moglo promijeniti jer europska i hrvatska legislativa propisuju potrebu smanjenja biorazgradivog otpada na odlagalištima za 65 % do kraja 2020. Poznato je kako više od 40 % otpada koji proizvode kućanstva predstavlja biorazgradivi otpad pa bi sustavnim odvajanjem, biootpad mogao postati vrijedna sirovina za proizvodnju zelene električne energije.

Grupacija BIOEN, u vlasništvu ruskog poduzetnika Olega Maksimova, godinama ulaže u Hrvatsku potičući zeleno gospodarstvo. U sklopu BIOEN-a, u Hrvatskoj posluje 5 bioplinskih postrojenja u koje je od 2012. godine uloženo više od 235 milijuna kuna. Tvrtke iz ove grupacije, kao članovi zajednice ponuditelja prošle su godine sa Zagrebačkim holdingom potpisali ugovor za zabrinjavanje razgradivog biootpada iz domaćinstava. Na dvije lokacije, BIOEN može zaprimiti do 72 tisuće tona biootpada koji se u cijelosti koristi za proces proizvodnje električne energije.

Bioplinska postrojenja efikasno su rješenje za zbrinjavanje biootpada i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Dobivanje električne energije iz biomase podrazumijeva proces obrade koji se naziva anaerobna digestija – razgradnja organske tvari bez prisutnosti zraka na 40 C prilikom čega nastaje bioplin te nusprodukt digestat. Cijeli proces traje 60 dana i odvija se bez prisustva zraka. Bioplin se proizvodi uporabom kukuruzne silaže u najvećem udjelu, oko 80 posto, zatim nusproizvoda s farmi stajnjaka i gnojovke, oko 10 posto te biorazgradivog otpada, također oko 10 posto. Digestat je organsko gnojivo visoke kvalitete koje se isporučuje kooperantima koji siju kukuruznu silažu za proizvodnju bioplina. Daljnja obrada digestata uključuje proces poznat kao kompostiranje koje se odvija u aerobnim uvjetima, uz potrebne temperaturne uvjete i prisutnost mikroorganizama. BIOEN s ciljem proširenja djelatnosti povezanih sa zelenom energijom i očuvanjem okoliša planira izgraditi dvije kompostane u okolici Križevaca.

Neiskorištenosti potencijala proizvodnje energije iz biomase govori i podatak da bi se prema nekim procjenama, čak 20 do 40 milijuna hektara zemljišta u EU moglo koristiti za proizvodnju električne energije bez utjecaja na opskrbu hranom. U Hrvatskoj, članice Udruge bioplinara godišnje prerade 25.000-30.000 tona biorazgradivog otpada, dok je ukupna godišnja proizvodnja oko 212,000.000 kubnih metara bioplina, uz oko 1,5000.000 kubnih metara organskog gnojiva – digestata. Godišnje se na taj način isporuči oko 400.000 MWh, što su relativno male količine s obzirom na potencijal upotrebe biomase. Pri tome, bitan faktor je i nedovoljna razina svijesti o važnosti odvojenog prikupljana otpada, koje je u Hrvatskoj započelo tek 2019. godine.

Podijeli objavu