Prvo dobra vijest iz Njemačke: nakon zabrane besplatnih plastičnih vrećica je prošle, 2017. godine, potrošeno milijardu i 300 milijuna takvih vrećica manje nego 2016. godine.
A sad loša vijest: i u ovoj zemlji je prošle godine na svoj put u naš okoliš ipak krenulo 2.400.000.000 plastičnih vrećica, a tu računamo samo “solidne” vrećice kakve smo prije dobivali na blagajni. One sasvim tanke u koje se stavlja voće i povrće se niti ne broje.
Ipak, barem zbog one prve vijesti je njemačka ministrica okoliša Svenja Schulze u slavljeničkom raspoloženju: „Plastične vrećice za jednokratnu uporabu su se pokazale kao nepotrebne. One su danas nešto što prolazi već i zato jer ima dobrih alternativa”, uvjerena je ministrica.
Ni građani ih više ne žele
Makar je političarka drugačije uvjerena, za vlažni sadržaj na žalost nema prikladnije ambalaže od plastike – ako same mušterije ne sudjeluju u toj borbi. A to oni čine, rezultat je ispitivanja oko tisuću građana instituta Splendid Research: čak 85% mušterija redovito od kuće ponese svoju torbu kad odlaze u kupovinu, nesretna plastična vrećica se uzima tek u krajnjoj nuždi – očito ne samo zbog tih par centi, nego jer se nju ne želi.
Europska unija je odlučna zaustaviti tu poplavu plastičnih vrećica i po smjernici iz studenog 2016. se traži da se do sljedeće godine koristi još samo 20% plastičnih vrećica koliko ih se trošilo 2010. One se doista sve manje koriste: ako smo nezadovoljni zbog ovih 2,4 milijardi vrećica prošle godine, treba znati da se početkom ovog stoljeća u Njemačkoj trošilo još oko sedam milijardi vrećica godišnje. Neki trgovački lanci samovoljno idu čak i dalje od propisa da vrećice više ne dijele besplatno: „Mnogi lanci su u međuvremenu potpuno ukinuli plastične vrećice i to se pozitivno odražava na statistiku”, kaže predsjednik udruge trgovaca u maloprodaji HDE Josef Sanktjohanser. A ako kupac i želi vrećicu, onda ga se „lupi po džepu” i traži se 15, 20 centi.
2050. više plastike nego ribe u moru
Barem na današnji Dan mora moramo biti svjesni kako se u čitavom svijetu svake godine troši i do pet tisuća milijardi plastičnih vrećica – nalaz je studije Ujedinjenih naroda. A to je tek malen dio od ukupno devet milijardi tona plastike koja je dosad proizvedena i samo oko 9% od toga je i reciklirano. Golema količina tog otpada završi u našem moru, upozorava predsjednik UN-ovog odjela za okoliš Eric Solheim na predstavljanju ovog izvješća u New Delhiju. „2050. će biti više plastike u našim morima nego što u njemu ima ribe”, upozorava i njemački ministar za razvoj Gerd Müller. A tu ne treba misliti samo na morska stvorenja, nego i na 800 milijuna ljudi našeg planeta koji žive od onoga što im donese more.
UN u ovom istraživanju analizira i programe smanjivanja plastičnog otpada u šezdesetak zemalja i predlaže čitav niz mjera. Čini se da jedino pomažu zabrane: u EU-u do kraja 2025. će svaki građanin smjeti potrošiti najviše 40 plastičnih vrećica godišnje. Njemačka je doduše već to postigla, ali ni ona nema još razloga biti zadovoljna: dovoljno je samo pogledati u našu – plastičnu – vreću otpada i što se još tamo može redovito naći.