Kontinentalna Hrvatska doslovno leži na golemim geotermalnim izvorima koji mnogim hrvatskim gradovima i općinama pružaju velike mogućnosti da budu energetski samodostatni. Velika prednost geotermala je mogućnost da oni služe za proizvodnju električne energije, ali i za korištenje toplinske energije za grijanje i za proizvodne procese u poduzetničkim zonama. Jedan je to od glavnih zaključaka poslovne konferencije “Energetski izazovi gradova i općina” koja se u srijedu, 30. studenog održala u Đurđevcu.
Hrvatska je uglavnom spremno dočekala aktualnu energetsku krizu koja je neke druge zemlje snažno pogodila, a ono što je bilo problematično je riješeno u hodu, rečeno je na konferenciji. “Hrvatska se opredijelila za obnovljive izvore energije i to je strategija koju svi moramo slijediti. Mi smo 6. zemlja u EU po udjelu OIE u proizvodnji i potrošnji. Naravno da ima tu još puno izazova, poput zgradarstva, energetske učinkovitosti i slično koji se još moraju riješiti, no na dobrom smo putu”, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je uz gradonačelnika Đurđevca Hrvoja Jančija otvorio konferenciju.
Poduzetnike i investitore privlači se što povoljnijim energetskim rješenjima
Prvi panel s nazivom “Uloga energetike u planiranju poslovnih zona” upozorio je da su sve dosadašnje strategije bile usmjerene s jedne strane na državu, a na drugoj strani na same potrošače – građane i tvrtke. No, nikad se u obzir nisu uzimale jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje u velikoj mjeri moraju osiguravati nužnu komunalnu infrastrukturu poput vrtića, škola, muzeja, dvorana, javnih rasvjeta i sl. “Kada bi mi gledali kako se cijena energije reflektira na troškove neprofitnih institucija koje mi održavamo, onda bi ih zatvarali kao što je to slučaj u susjednoj Mađarskoj primjer”, kazao je Željko Lacković, predsjednik Gradskog vijeća Đurđevca. Istaknuto je da će, osim prometne infrastrukture i poreznih benefita, energetska sigurnost i učinkovitost biti sve važniji čimbenik kod biranja u kojoj će poslovnoj zoni konkretni poduzetnik investirati svoj kapital. Hrvoje Košćec, gradonačelnik Sv. Ivana Zeline, istaknuo je da je otvaranje poslovne zone u Zelini dovelo do okrupnjavanja industrije na tom području koje je prije bilo uglavnom raštrkano uzduž magistralne ceste Zagreb – Varaždin, s vrlo raznolikom infrasatrukturom. Dodao je da sve više poduzetnika prilikom planiranja investicije istražuje gdje mogu osigurati dovoljno električne energije za svoju tvornicu. Naglašeno je da se ne radi samo o električnoj energiji već je tu sve bitnija i toplinska, a što pak u fokus stavlja kogeneracije. Mirko Ervačić, direktor Osatina grupe, istaknuo je da su oni, kao veliki proizvođači hrane i sirovina, sve više vezani uz obnovljive izvore energije na način da vlastiti otpad koriste kao energiju za daljnju proizvodnju, uglavnom kroz bioplinska postrojenja. No, isto tako se to koristi i kao mineralno gnojivo u vlastitim plastenicima, voćnjacima i njivama. Trenutno imaju šest bioplinskih postrojenja, a planiraju još dva. Stoga su im lokacije gdje će njihove tvornice, farme i ostali pogoni biti, vrlo značajan faktor u poslovanju. “Već sad struktura cijene hrane govori da 30-50 posto otpada na energiju, a to će postati još više i o tome se mora razmišljati”, kazao je Ervačić.
Igor Benaković, predsjednik Uprave Bauwerk Group Hrvatska, koja se bavi preradom drva, naglašava da je za ovu čitavu industriju energetska učinkovitost vrlo bitna stavka iz razloga što u drvnoj industriji tehnologija podrazumijeva vrlo veliki udio otpada koji se može iskoristiti za proizvodnju energije te na taj način smanjiti troškove poslovanja i povećati profitabilnost. Ivan Šimić, tehnički direktor Energovizije, upozorio je da čitavo desetljeće u Europskoj uniji postoji trend deelektrizacije gdje se energetika zanemarivala i zatirala, bez neke funkcionalne strategije i stvarnih potreba, što je sada zbog situacija s Rusijom i ratom u Ukrajini sve promijenjeno te su strategije na brzinu prilagođene, a rokovi drastično skraćeni. Kod energetike, ističe, nisu u pitanju same želje i kapital već i čitava infrastruktura, od prijenosne mreže do regulative i urbanističkih planova, a što ipak traži vrijeme, novac te ima i neka tehnička i vremenska ograničenja.
Energetska samodostatnost je moguća i potrebna
U drugom panelu “Energetska samodostatnost gradova i općina” pokušalo se doznati je li samodostatnost lokalnih zajednica realnost ili utopija. Lovre Karamarko iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU istaknuo je da postoji enorman interes za projekte i natječaje koji se raspisuju po pitanju energetske učinkovitosti i bespovratnih sredstva, a što znači da se o tome puno razmišlja i planira u gradovima i općinama. Dodao je da treba ojačati stručne kapacitete jedinica koje su u tom projektu. Gradonačelnica Samobora, Petra Škrobot, priznala je da je ovaj grad dosta nespremno dočekao energetsku krizu, prije svega zbog zastarjele rasvjete koja je dovela do udvostručenja računa za električnu energiju i što je neodrživo za proračun. Za Maju Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske pitanje o samodostatnosti je besmisleno jer je i ova kriza pokazala da je to nešto što je danas postalo nužno. “Potrebne su tipske mjere koje se mogu primijeniti na stotine tisuća primjera – solari na krovovima. Moramo puno više surađivati na razini privatnog i javnog sektora te istodobno raditi na razini lokalne zajednice i države”, kazala je Pokrovac. Gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči, smatra da se svaka lokalna jedinica mora organizirati na način da uskladi cijenu energije i cijenu komunalne usluge te da osiguravanje kapaciteta za samodostatnost samih institucija, uglavnom kroz solarne panele na krovovima, mora biti praksa u svim gradovima. Konkretno, u Đurđevcu je u nekoj fazi realizacije devet sunčanih elektrana, uz dvije dizalice topline, koje će vrlo brzo ovaj grad učiniti energetski samodostatnim. Svibor Jančić iz Zelene energetske zadruge smatra da su upravo zadruge model kroz koji gradovi i općine te njihovi građani razvijaju projekte solarnih elektrana koje će ima davati jeftinu zelenu energiju, a u konačnici oni sami postaju vlasnici tih energetskih postrojenja.
Geotermali u Hrvatskoj imaju snažniji potencijal od NE Krško
Ono što su solari i vjetroelektrane bili 2003., to su danas geotermalni izvori, rečeno je na panelu “Neiskorišteni potencijali geotermalne energije” koji je predstavio geotermalne potencijale Hrvatske, a koje su, nažalost, uglavnom iskorištene uglavnom samo za potrebe raznih toplica. Jedina istraživanja po tom pitanju je u proteklim desetljećima radila naftna kompanija INA u potrazi za naftom i plinom, gdje je registrirano, ali ne i potpuno obrađeno, gotovo 5000 lokacija u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kako je pojasnila Sanja Živković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, temperature tih geotermalnih izvora se kreću od 45 pa sve do više od 150 stupnjeva Celzijusovih, a tehnologija joj je takva da zauzima najmanje prostora od svih usporedivih energetskih potencijala uz minimalni utjecaj na okoliš. Upozorila je da je vrlo malo geotermalnih projekata u razvoju,a potencijal je ogroman jer su procjene da Hrvatska ima gotovo 1 GW potencijala u geotermalima – za usporedbu NE Krško ima snagu 700 MW. Martina Tuschl iz Agencije za ugljikovodike istakla je da su geotermali, u kojima Hrvatska ima 60 posto veći potencijal od prosjeka EU, prilika za budućnost OIE, posebno po pitanju toplinarstva. No, objašnjava da su za toplinsku energiju uglavnom zainteresirani gradovi i općine dok su privatni investitori uglavnom zainteresirani za proizvodnju električne energije koja je u Hrvatskoj realizirana, za sad, kroz jednu elektranu. Velike planove s geotermalnim izvorima istaknuo je i Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje i Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, Upravo na području Bjelovara se nalazi GE Velika Ciglena snage 16 MW koja, kako kaže sam Hrebak, proizvodi godišnje 130 milijuna kuna električne energije, po starim cijenama, a Hrvatska ima kapaciteta za 50-ak ovakvih projekta. Sam Bjelovar planira geotermalni projekt za energetiku svoje poslovne zone, a isto tako i projekt termi u tom gradu. Najnoviji projekt se odnosi na geotermalnu elektranu u samom centru grada, kod stadiona, koja bi grijala veliki broj javnih i stambenih zgrada koje se nalaze u okruženju. “Energetski projekti, posebno ovakvi geotermalni, su dugotrajni, razvijaju se barem pet do 10 godina te ih je često zbog nepovoljnih političkih konstelacija na odnosima lokalna zajednica, županija, država, često teško realizirati. Uz to, mnogi lokalni čelnici ne žele ulaziti u njih dodatno i zbog toga što u kratkom roku ne donose rezultate, odnsno glasove na izborima”, kaže Hrebak.
Sinergija poduzetništva i znanosti može stvoriti globalnu konkurentnost
U malom Đurđevcu ima vrhunske tehnologije koliko i u mnogim metropolama jer tu postoji jedan od značajnijih europskih proizvođača električnih vozila koja su razvijena vlastitim kapacitetima, a radi se o tvrtki Rasco. Njihovo komunalno vozilo e-Lynx, kojeg kvantitativno proizvode više nego puno poznatiji Rimac automobila, već je našlo svoje kupce diljem Europe. Upravo je znanje bilo u fokusu 4. panela ove konferencije pod nazivom “Znanost u energetskoj i zelenoj tranziciji”. Krunoslav Hajdek s Odsjeka za ambalažu, recikliranje i zaštitu okoliša Sveučilišta Sjever je pojasnio da su oni već prije barem pet godina shvatili da je “zeleno” i “digitalno” nešto bez čega se u narednom razdoblju niša neće moći razvijati, kako u gospodarstvu, tako i u društvu te su pokrenuli studij inženjerstva okoliša. Ivan Franičević, predsjednik Uprave Rasca, kazao je da u svojih pet tvornica u dvije zemlje zapošljavaju veliki broj vrhunskih stručnjaka, mnoge kroz stipendije, koji će im omogućiti da i dalje razvijaju vrhunsku tehnologiju i budu konkurentni na globalnom tržištu.
